BEOGRAD – NAUČNI SKUP O BIJELOJ KUGI: Prosječna srpska porodica ima jedno dijete

Pravoslavna crkva pozvala je, na Božić, vjernike da povedu više brige o potomstvu. Srbija je u grupi 11 evropskih država, čija se populacija iz godine u godinu sve više smanjuje. Prosječna srpska porodica ima jedno dijete, a sumorna statistika podsjeća da je stopa rađanja za 35 odsto niža od proste reprodukcije stanovništva.

Zabrinjava podatak da je u proteklih 25 godina Srbija zbog „bijele kuge“ izgubila broj stanovnika tri velika grada -Niša, Novog Sada i Kragujevca zajedno. Vlada, SANU i demografi traže rješenje kako bi se popravila „krvna slika“ nacije. To je moguće samo ukoliko bi svaka srpska porodica imala četvoro djece, što iz ove perspektive više liči na nemoguću misiju.

„Po najgorim prognozama, 2041. bi nas bilo 6,5 miliona, po najboljim 6,9 miliona. I jedan i drugi podatak je jako loš, sve nas je manje i manje. Migracije su samo jedan od razloga. Broj novorođene djece je mali, stara smo nacija, smrtnost je velika, tako da i rad na kvalitetu života i pitanje migracija i stimulacija rađanja moraju biti konkretni zadaci svih“, istakla je Slavica Đukić Dejanović, ministarka za demografiju i populacionu politiku Srbije.

Zaposlenost i ekonomska situacija su bitni faktori za ostvarivanje roditeljstva. Program državne podrške Srbije za stimulisanje nataliteta obuhvata mjere podsticanja rađanja, roditeljski dodatak za prvo, drugo, treće i četvrto dijete i plaćeno roditeljsko odsustvo od godinu dana.

„Žene u fertrilnom periodu, od mladih djevojaka do žena u četrdesetim godinama su naša ciljna grupa. Moramo vidjeti šta na planu njihove radne efikasnosti može da se olakša, a da one budu efikasne“, dodala je Đukić Dejanović.

Do obaranja nataliteta dovela je najprije „demografska tranzicija“ izazvana industrijalizacijom, a u novije vrijeme potreba žena za sopsvenim identitetom, ali i problemi pronalaženja partnera.

„Razloge jednoj takvoj pojavi, koja po svemu sudeći danas ima razmjere kakve su imali svjetski ratovi sa stanovišta gubitaka stanovništva, treba tražiti i u ubrzanoj emancipaciji, modernizaciji, urbanizaciji, industrijalizaciji, metanastazičkim kretanjima, seobama, tanjenju stanovništva itd. Tu su i ratovi, krize, genocidi i građanski ratovi, nešto što je faktički naciju dovodilo do egzistencijalnog minimuma“, naveo je istoričar Ljubodrag Dimić.

Dodatni problem je emigracija mladih ljudi koji ostvaruju potomstvo u drugim zemljama.

Ako se negativni demografski trend nastavi, Srbi bi kao narod mogli nestati za nekoliko vijekova. Tako da i proročanstvo Tarabića koje kaže „Za pod šljivu nas će biti“ iz današnje perspektive ne zvuči nerealno.

Porodilište – bebe (Foto:srbijadanas)
RTRS, Iskra